Ubrzani tempo života i zahtjevi koji se postavljaju pred modernog čovjeka imaju utjecaja na njegovo fizičko i psihičko stanje kroz narušavanje zdravstvenog stanja i stalni umor. U takvom stanju neophodni su trenuci odmora i opuštanje u smislu hobija, rekreacije i športski aktivnosti. Upravo je športski ribolov jedna od takvih aktivnosti koja upotpunjuje sumornu svakodnevicu i vraća duhovni mir. Športski ribolov je oduvijek bio zanimljiv brojnim ljubiteljima prirode i prirodnih ljepota. Zato se športskim ribolovom bavi veliki broj poklonika prirode i ljubitelja rijeka, jezera i svih drugih voda. O značaju i koristi bavljenja ovim tipom rekreacije za čovjeka i njegovu psihičku te fizičku kondiciju napisane su brojne stranice u znanstvenoj, stručnoj i popularnoj literaturi ribarske i opće tematike.

U današnje vrijeme poseban osvrt zaslužuje sve veća ekološka svijest svih građana, a posebno članova ribolovnih društava (trenutno više od 40.000 s očekivanim daljnjim porastom). Poznato je da je onečišćen okoliš prijetnja budućem razvitku, a briga za očuvanjem prirode je preduvjet učinkovitog razvoja i unapređenja poljoprivrede i turizma kao gospodarskih grana od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku. Mjesto i značenje ribolovaca, njihova prisutnost na vodama, briga za ribolovne zone kojima gospodare neprocjenjiva su vrijednost. Zbog njihovog stalnog prisustva na vodama prvi su koji će opaziti moguće štetne promjene i alarmirati javnost i nadležne službe, a na dobrobit cjelokupne zajednice. Ekološka svijest članova ribolovnih društava za skrb o ribolovnim zonama kojima gospodare neprocjenjiva su vrijednost za cijelo društvo.

Ribolovno pravo jest temeljni dokument koji ovlašteniku omogućava gospodarenje određenim ribolovnim područjem ili određenom ribolovnom zonom u skladu s važećom gospodarskom osnovom i godišnjim planom. O ribolovnom pravu rješenjem odlučuje ministar poljoprivrede. S ovlaštenikom koji je dobio ribolovno pravo ministar sklapa ugovor na 20 godina. Ugovor uz ostalo određuje i veličinu i granice ribolovnog područja ili ribolovne zone, ciljeve gospodarenja, uvjete kojih se je ovlaštenik dužan pridržavati i mjere koje mora poduzimati radi unapređenja ribarstva. Ovlaštenik ribolovnog prava ne smije to pravo prenositi na drugu fizičku i pravnu osobu. U slučaju promjene namjene ribolovnog područja ili ribolovne zone ministar će rješenjem oduzeti ribolovno pravo. U tim slučajevima ovlaštenik ima pravo potraživati od novog korisnika naknadu neiskorištenih materijalnih sredstava koja je uložio u ribolovnu zonu za koju mu je oduzeto ribolovno pravo.

Prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu određena je veličina i granice ribolovnog područja ili ribolovne zone, ciljevi gospodarenja, uvjeti kojih se ovlaštenik dužan pridržavati i mjere koje mora poduzimati radi unapređivanja ribarstva. Prema Naredbi o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona za športski i gospodarski ribolov, ribolovne vode športsko-ribolovnog društva "Krka" u ribolovnoj zoni obuhvaćenoj administrativnim granicama grada knina te općina Biskupija i Ervenik, spadaju u ribolovnu zonu u sklopu V. Ribolovnog područja Jadran, u okviru Šibensko–Kninske županije. Korištenje voda kojima gospodari ŠRD „Krka“ u skladu je sa Zakonom o vodama te se ovlašteniku ribolovnog prava upućuje da postupa sukladno sa lokalnim odredbama. Popis ribolovnih voda ŠRD "Krka" gospodari vodama: − rijeka Krka od izvora do granice nacionalnim parkom Krka, − rijeka Zrmanja od Kusca do mosta u Erveniku, − rijeka Butižnica od granice sa BiH do ušća, − rijeka Kosovćica od izvora do ušća u Krku, − rijeka Orašica od izvora do ušća u Krku − akumulacija Golubić − Šarena jezera − Burumska jezera

Klima je važan čimbenik koji određuje svojstva kopnenih voda. Klimatski elementi koji utječu na biološku produktivnost kopnenih voda su temperatura, insolacija, oborine, vjetar i tlak zraka. Osim klimatskih elemenata za biološku produktivnost važna je i razina vodostaja. Osnovne karakteristike klimatskih prilika ovog područja moguće je dati na temelju meteoroloških elemenata izmjerenih na glavnoj meteorološkoj stanici ovog područja Knin Višegodišnja srednja mjesečna temperatura zraka iz 10-godišnjeg niza mjerenja kreće se između 3,7o C (siječnja) do 22,2o C (srpanj), uz prosječnu srednju višegodišnju temperaturu od 12,5o C. Najviša srednja mjesečna temperatura od 23,9o C zabilježena je u kolovozu, a najniža srednja mjesečna temperatura zraka od -0,7o C u siječnju. Jedan od najvažnijih elemenata koji definiraju klimu ovog područja su oborine. Višegodišnje srednje količine oborina kreću se od minimalnih 51 mm (srpanj) do maksimalnih 163 mm (studeni). Najviša srednja mjesečna količina oborina utvrđena je u listopadu, 424 mm, a najniža srednja mjesečna količina oborina utvrđena je u rujnu (3 mm). Prema bioklimatskim prilikama klima područja gospodarenja ŠRD „Krka“ Knin može se opisati kao "ljetna suša s visokim temperaturama, a zime u prosjeku relativno blage s mnogo kiše". Po svim ovim karakteristikama ribolovna zona kojom gospodari ŠRD „Krka“ Knin spada u područje sredozemne klime